Ovo je tajna KAKO JE KATAR USPIO “POKORITI” AZIJU s vrlo mladim vlastitim igračima!





Domaćin SP 2022. godine, Katar, na senzacionalan način osvojio je netom završeno prvenstvo Azije. I to s 12 od 23 igrača koji su mlađi od 22 godine.

Kad je Xavi na katarskoj javnoj televiziji prognozirao da bi upravo Katar mogao biti šampion Azije, većina ljudi na Starom kontinentu njegovo je predviđanje protumačila kao plitko ulizivanje poslodavcu, jer Xavi je na vrlo unosnom ugovoru s Al Saddom, klubom kojim upravlja brat katarskog emira.

Razumljivo, s obzirom na to da je jedina poveznica koju su imali s katarskim nogometom kandidatura za Svjetsko prvenstvo 2022. godine. To prvenstvo je Katar dobio pod jako sumnjivim okolnostima, a od samog početka je bilo jasno kako će se cijela sezona okrenuti da bi se izbjeglo da prvenstvo bude organizirano za vrijeme ljetnih vrućina.

Xavi je očito znao više. Iz prve je ruke vidio sistem rada, plan i program, nešto što se događalo iza kulisa i moralo doći na naplatu.

Za razliku od rukometa u kojem su do srebrne medalje na SP Katarani došli tako što su naprosto kupili reprezentaciju, s fudbalom je sasvim drugačija priča. Zbog propisa FIFA morali su napraviti svoju momčad od svoje djece s kojom će raditi od samog početka.

A upravo to je vidio Xavi kad je prognozirao da će Katar postati prvak Azije – stvaranje i kontinuitet.

Momčad se prošetala turnirom, pobijedivši u svih sedam utakmica i postigavši 19 pogodaka, a jedini koji je primila došla je u finalu protiv Japana, koje je dobila 3:1.No, to finale zapravo je počelo još prije 2010., kad je Katar osvojio kandidaturu za organizaciju Svjetskog prvenstva 2022. Iz Njemačke je 2005. doveden Andreas Bleicher, doktor znanosti s tezama iz nogometa i direktor jednog od njemačkih olimpijskih centara. On je dobio zadatak ustrojiti sistem. Jedan od prvih njegovih saradnika bio je Josep Colomer, Barcelonin skaut koji je otkrio Lionela Messija i doveo ga u Barcu. Njih dvojica su bili temelj na kojem je sagrađena Aspire Academy, ustanova financirana novcem šeika Jassima bin Hamada al-Thanija koja je centar razvoja katarskog nogometa.

Kroz Aspire je išlo sve: prikupljanje podataka, planiranje, skautiranje i treniranje. Sve faze razvoja koji je kulminirao razbijanjem konkurencije na Azijskom kupu s 12 od 23 igrača koji su mlađi od 22 godine.Međutim, taj je uspjeh na neki način i uspjeh hrvatskog nogometa. Barem na jako posredni način.

Aspire Academy je, kao centar razvoja katarskog nogometa, provela istraživanje svih relevantnih aplikacija za nogometnu analitiku i u petom mjesecu 2013. je Philipp Schwarz, tadašnji voditelj projekta, nazvao zagrebačku kompaniju Once i pozvao je u Katar kako bi prezentirala svoje rješenje i bila partner u projektu stvaranja reprezentacije za 2022. Aspire je željela uvesti jedinstveni analitički sistem koji na jednom mjestu dugoročno prati razvoj svakog igrača, analizu učinka u svim relevantnim utakmicama, kao medicinski i kondicijski dio sve kako bi za konačni proizvod dobila katarski “shadow team” za 2022. – listu igrača po pozicijama s ciljem da od svih igrača u programu dobiju one zaista najbolje.

Plan je bio jasan i nije se oslanjao na stereotip kupovine talenata, već dugoročni stručni i analitični rad s mladima.



Međutim, njegovanje talenta nije isto što i podilaženje talentu. Onceovi glavni analitičari Josip Paušić i Ivan Matovina imali su zadatak analizirati utakmice katarskih selekcija, akademije Aspire od uzrasta U13 do A reprezentacije te KAS Eupena iz Belgije – kluba koji danas vodi Claude Makélélé i koji je Aspire kupila kao poligon preko kojeg bi igrači iz akademije dobivali europsko iskustvo – kao i dobar dio treninga.

– Radeći s njima u Onceu i analizirajući neke od utakmica, ubrzo mi je postalo očito kako Afifa često koriste na bočnoj poziciji da bi razvio osjećaj za obranu ili kako je Almoez Ali – napadač koji je zabio devet golova na turniru i time srušio rekord koji je držao Ali Daei – bio treniran u veznom redu da bi razvio osjećaj za kombinatoriku. Igračke mane koje su imali nisu nikad bile maskirane da bi se igrača skuplje prodalo; na njima se planski radilo i trudilo ih se ispraviti kroz kontinuitet kako bi konačni proizvod bio što bolji igrač. Dio tog rada je dolazio kroz Once i analize koje su se radile u Zagrebu – piše, između ostalog, Mihovil Topić za Telesport.



(fudbaltalent.com)

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *